{"id":6794,"date":"2019-11-21T13:02:18","date_gmt":"2019-11-21T12:02:18","guid":{"rendered":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/?p=6794"},"modified":"2021-09-04T18:41:50","modified_gmt":"2021-09-04T16:41:50","slug":"nacionalno-u-hrvatskoj-glazbi-renomirana-muzikologinja-na-iszip-u-25-11","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/2019\/11\/21\/nacionalno-u-hrvatskoj-glazbi-renomirana-muzikologinja-na-iszip-u-25-11\/","title":{"rendered":"Nacionalno u hrvatskoj glazbi: renomirana muzikologinja na ISZIP-u 25.11."},"content":{"rendered":"Renomirana muzikologinja Zdenka Weber gostuje na ISZIP-u, gdje \u0107e u ponedjeljak, 25. 11. 2019. u 11.30 (sala 11) odr\u017eati predavanje  pod imenom Nacionalni elementi u hrvatskoj glazbi<\/em><\/strong>.<\/p>\n

Predavanje \u0107e biti odr\u017eano na hrvatskom jeziku a dobrodo\u0161li su svi zainteresirani.<\/p>\n

Nacionalni identitet i glazba<\/em><\/p>\n

Premda povijest hrvatske glazbe se\u017ee u srednji vijek, poseban interes za narodnu glazbu po\u010deo je u 19. stolje\u0107u zahvaljuju\u0107i kulturnim i politi\u010dkim pokretima vezanima uz nacionalni preporod. Paralelno s tim, razvoj glazbenog obrazovanja pomogao je glazbenicima, posebno skladateljima i u\u010diteljima, prou\u010davati glazbene idiome iz razli\u010ditih hrvatskih regija. 1921. osnovana je Muzi\u010dka akademija Zagreb, \u0161to je dalo rani poticaj za skladanje. Pojedini skladatelji slijedili su velike europske majstore, a drugi su te\u017eili za skladanjem vlastite glazbe temeljene na narodnim elementima. Potonji su bili posebno aktivni izme\u0111u dva svijetka rata pa se to doba \u010desto naziva i Hrvatski glazbeni preporod<\/em>. Na predavanju \u0107e se govoriti upravo o va\u017enim takvim djelima u svim klasi\u010dnim formama \u2013 od glazbe za simfonijski orkestar do baleta i opere, odnosno o skladateljima koji su u glazbi tematizirali nacionalni identitet Hrvatske.<\/p>\n

Moj \u017eivot govori mnoge jezike – intervju<\/strong><\/a><\/p>\n

Vi\u0161e o go\u0161\u0107i<\/strong><\/h5>\n

\"\"Dr. sc. Zdenka Weber hrvatska je muzikologinja i diplomatkinja, ro\u0111ena u Vara\u017edinu 1950. Diplomirala je engleski i njema\u010dki jezik na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i muzikologiju na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu. 1985. godine obranila je doktorat na Sveu\u010dili\u0161tu Sorbonne u Parizu. Od 1974. do 1994. radila je u Muzikolo\u0161kom zavodu Muzi\u010dke akademije u Zagrebu. Predavala je povijest glazbe na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu i na Pedago\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku. Tako\u0111er je predavala na Visokoj glazbenoj \u0161koli Hanns Eisler <\/em>u Berlinu i radila u Institutu za muzikolo\u0161ka istra\u017eivanja Preussischer Kulturbesitz u Berlinu, a od 1992.\u201397. je u Deutsche Oper Berlin radila u funkciji osobne referentice glavnoga glazbenog direktora maestra Rafaela Fr\u00fchbecka de Burgosa. Od 1997.\u20132001. bila je prvo konzulica za kulturu u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Berlin a od 1999., kada su se veleposlanstva nakon ujedinjenja Njema\u010dke preselila iz Bonna u Berlin, imala je zvanje prvog tajnika za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu. Od 2001. unaprije\u0111ena je u funkciju savjetnice u Odjelu za kulturnu promid\u017ebu Ministarstva vanjskih poslova RH u Zagrebu. Od 2010. kao ministar savjetnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, a od 2012. do 2016. godine na mandatu u Veleposlanstvu RH u Republici Austriji djelovala je u zvanju opunomo\u0107ene ministrice. 2016. godine je umirovljena ali i dalje aktivna u Hrvatskom diploamtskom klubu sa sjedi\u0161em u Zagrebu. Od 1972. kontinuirano se bavi glazbenom publicistikom a od 1974. objavljuje i znanstvene muzikolo\u0161ke radove u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja i to Odli\u010dja Reda hrvatskog pletera (1999.), Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a (2000.), a dobitnica je Bro\u0161a Kraljice Luize Dru\u0161tva Otto von Bismarck u SR Njema\u010dkoj (1999.) te progla\u0161ena Vitezom umjetnosti i knji\u017eevnosti Republike Francuske (2004.). U domovini je dobitnica Nagrade Grada Vara\u017edina (2012.), Nagrade Josip Andreis<\/em> Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja i glazbenih pisaca (2013.), Nagrade Vara\u017edinske \u017eupanije (2014.), a u Republici Austriji primila je Zlatnu medalju Udruge Plamen mira (2012) i Odlikovanje Ministarstva obrane Republike Austrije (2018.). Kontinuirano ve\u0107 47 godina objavljuje glazbeno-publicisti\u010dke tekstoveve i znanstvene i stru\u010dne radove u Hrvatskoj i u inozemstvu i do sada je objavila oko 4000 tekstova.<\/p>\n

Knjige:<\/strong><\/h5>\n

Impresionizam <\/em>u hrvatskoj glazbi, Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918.\u20131940.<\/em>, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.<\/p>\n

U zagrljaju<\/em> glazbe, 1972.\u20132012<\/em>., Tiskara Vara\u017edin\u2013Matica hrvatska Vara\u017edin, Vara\u017edin, 2012.<\/p>\n

Milka Trnina<\/em>, monografija, urednica, Op\u0107ina Kri\u017e, Kri\u017e, 2013.<\/p>\n

Glazbe prije svega<\/em>, Zaklada Hrvatsko slovo 2019.<\/p>\n

\u010clanci (izbor<\/strong>):<\/h5>\n

Rane klavirske skladbe Bo\u017eidara Kunca, Zvuk<\/em>, 1981., 4; Uloga radni\u010dke klase u razvoju glazbene kulture Vara\u017edina, Zbornik JAZU<\/em>, Vara\u017edin, 1981.; Odjeci \u0160irolina povjesni\u010darskog i glazbeno\u2013publicisti\u010dkog djelovanja u tisku njegova vremena, Arti musices<\/em>, 1985., 16\/1, 2; The contemporary soundscape as an impetus for the musical creativity, IRASM<\/em>, 1987., 2; Slika Dore Peja\u010devi\u0107 u publicistici i muzikologiji u Hrvatskoj, Dora Peja\u010devi\u0107 1885.\u2013 1923.<\/em>, Na\u0161ice, 1987.; Kako obrazovati mladog skladatelja? Studij kompozicije na Muzi\u010dkoj akademiji u Zagrebu \u2014 iskustva i dileme, Slovenski glasbeni dnevi<\/em>, Ljubljana, 1988.; Dragan Plamenac: \u00bbTrois po\u00e8mes de Charles Baudelaire\u00ab usamljeni primjer iz hrvatske glazbe, Slovenski glasbeni dnevi<\/em>, 1990.; Povijesno zna\u010denje \u00bbVara\u017edinskog skladateljskog kruga\u00ab, HAZU<\/em>, Zavod za znanstveni rad Vara\u017edin Vara\u017edin, 1992.; La diffusion de la musique de Claude Debussy en Croatie, Cahiers Debussy<\/em>, Paris, 1992.; Grenzg\u00e4nger zwischen den Kulturen \u2014 Jean\u2013 Claude Eloy, Neue Zeitschrift f\u00fcr Musik<\/em>, 1992.,11; Neki aspekti prijema glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj<\/em>, Zbornik, urednice Sanja Majer\u2013Bobetko, Zdenka Weber, Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Francuski institut u Zagrebu, Zagreb, 1996.; Ein K\u00f6nigrech f\u00fcr ein Paar Hosen!\u00ab, \u00dcberlegungen zm Thema \u00bbweibliche Musikinterpreten\u00ab, Professionalismus in der Musik, <\/em>Hrsg. Kaden Christian i Kalisch Volker, Verlag die blaue euele, Essen, 1999.; \u00bbKraljevstvo za par hla\u010da!\u00ab, Promi\u0161ljanja na temu \u00bb\u017eenski interpreti\u00ab, U zagrljaju glazbe<\/em>, Vara\u017edin, 2012.; Postojano uvijek s hrvatskim narodom, Spomen knjiga HKD \u00bbVladimir Fran Ma\u017eurani\u0107\u00ab<\/em>, Berlin, 2005.; Pola stolje\u0107a glazbenih uspjeha tisu\u0107a mladih, 800 godina slobodnog kraljevskog grada Vara\u017edina 1209.\u2013 2009<\/em>., HAZU, Zavod za znanstveni rad u Vara\u017edinu, Vara\u017edin, 2009; Nikola Glassl, skladateljska postojanost u okrilju klasi\u010dnosti (Prilog za \u017eivotopis), KOLO<\/em>, 1\u20132, 2010.; Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stip\u010devi\u0107, Hrvatska glazbena ba\u0161tina na Vara\u017edinskim baroknim ve\u010derima<\/em>, HAZU, Zavod za znanstveni rad Vara\u017edin, Vara\u017edin, 2010.; Membership in the amateur singing choir \u2014 it is not singing only, Congreso Cultura Europea<\/em>, Barcelona, 2011., \u010clanstvo u amaterskom pjeva\u010dkom zboru \u2014 to nije samo pjevanje, U zagrljaju glazbe<\/em>, Vara\u017edin, 2012., Jedinstveni festival barokne glazbe u znaku Be\u010dkih dje\u010daka (Osvrt na 42. Vara\u017edinske barokne ve\u010deri), KOLO<\/em>, 5\u20136, 2012.; Hrvatska glazba uspje\u0161no pohodila austrijsku prijestolnicu (Osvrt na 8. Festival hrvatske glazbe u Be\u010du), KOLO<\/em>, 1\u20132, 2013.; Svjetska slava hrvatske primadone (O Milki Trnini \u2014 u povodu 150. obljetnice ro\u0111enja), KOLO<\/em>, 3\u20134, 2013.; Zagreba\u010dki gitarski trio \u2014 tri desetlje\u0107a vjernosti, KOLO<\/em>, 2, 2014.; Hrvatska kulturna promid\u017eba kao jedan od preduvjeta o\u010duvanja nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu, Hrvatsko iseljeni\u0161tvo i domovina, Razvojne perspektive<\/em>, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014.; Be\u010d u vrijeme Jana Krtitela Vanhala, HAZU, Zavod za znastveni rad Vara\u017edin, Zagreb\u2013Vara\u017edin, 2014. i dr.","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Renomirana muzikologinja Zdenka Weber gostuje na ISZIP-u, gdje \u0107e u ponedjeljak, 25. 11. 2019. u 11.30 (sala 11) odr\u017eati predavanje  […]<\/p>\n","protected":false},"author":650,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"ngg_post_thumbnail":0,"_expiration-date-status":"saved","_expiration-date":0,"_expiration-date-type":"","_expiration-date-categories":[],"_expiration-date-options":[],"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[3,45],"tags":[32,79,80],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6794"}],"collection":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/650"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6794"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6794\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6798,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6794\/revisions\/6798"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}