{"id":742,"date":"2017-03-30T22:35:58","date_gmt":"2017-03-30T20:35:58","guid":{"rendered":"http:\/\/slawistyka.strony.uw.edu.pl\/?p=742"},"modified":"2021-09-04T10:38:15","modified_gmt":"2021-09-04T08:38:15","slug":"nowosci-biblioteczne-marzec-17","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/2017\/03\/30\/nowosci-biblioteczne-marzec-17\/","title":{"rendered":"Nowo\u015bci biblioteczne – marzec ’17"},"content":{"rendered":"

1\/ Politikom po kulturi<\/strong><\/em>, Hrvoje Turkovi\u0107, Zagreb 2016<\/p>\n

„Politikom po kulturi” je zbirka napisa \u0161to su objavljivani u novinama, revijama i \u010dasopisima tijekom tridesetak godina, od konca \u0161ezdesetih, za vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije, te u prvom desetlje\u0107u samostalne, tranzicijske Hrvatske.<\/p>\n

Posrijedi su napisi polemi\u010dke motivacije i naravi kojima se neprestance bori protiv intervencija politi\u010dara u film, i, op\u0107enito, u kulturne stvari, politi\u010dara koji od prilike do prilike smatraju posve legitimnim arbitrirati u stvarima kulture. No, tekstovi su pisani i protiv pona\u0161anja ponekih kulturnjaka (kriti\u010dara, novinara, kolega kulturnjaka i umjetnika) koji prihva\u0107aju logiku politi\u010dke intervencije na \u0161tetu svoje djelatnosti.<\/p>\n

Tekstovi su uvijek poku\u0161avali razra\u0111enom argumentacijom delegitimizirati politi\u010darsku logiku u kulturi, upozoriti na njezine pogubne posljedice, a i razobli\u010diti koristoljubivo pristajanje kuturnjaka uz tu logiku. (iz Predgovora)<\/p>\n

http:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/11217\/politikom-po-kulturi-polemike-1968-2002<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

2\/ Nacionalizacija pro<\/strong><\/em>\u0161<\/strong><\/em>losti<\/strong><\/em>, Bo\u017eidar Jezernik, Zagreb 2014<\/p>\n

Narode – podsje\u0107a nas u ovoj knjizi Bo\u017eidar Jezernik – nije stvorila priroda niti su oni bo\u017eje djelo. Napravila ih je historija. Kako ona to radi, ovdje je obja\u0161njeno na primjeru Slovenaca, jednog od naroda u Austro-Ugarskome Carstvu koji su se probudili u 19. stolje\u0107u. U prvom planu je postupak nacionalizacije pro\u0161losti: materijal se uzima iz „kamenoloma” minulih vremena i od njega nacionalisti\u010dka naracija kle\u0161e lik „na\u0161ega” naroda, kao navodno originalnog, autohtonog i jednokrvnog organizma. Opisuju\u0107i nacionalizaciju slavenske pro\u0161losti, Jezernik i ovaj put – kao i u prethodnim svojim knjigama – iznosi i analizira obilje dosad neistra\u017eene gra\u0111e, \u010desto vrlo slikovite, apartne, groteskne – \u0161to i ovu njegovu knjigu \u010dini ne samo dobro potkrijepljenom studijom nego i iznimno zanimljivom lektirom. Iako je ovdje prije svega rije\u010d o nacionalizaciji pro\u0161losti slovenskoga naroda, ova knjiga pridru\u017euje se najboljim djelima o nacionalizmu, koja se moraju \u010ditati da bi se bolje razumjelo \u0161to je on, ma gdje bio.<\/p>\n

(Ivan \u010colovi\u0107, Rije\u010d unaprijed)<\/p>\n

http:\/\/www.superknjizara.hr\/?page=knjiga&id_knjiga=100502<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

3\/ Film u Nezavisnoj Dr<\/strong><\/em>\u017e<\/strong><\/em>avi Hrvatskoj<\/strong><\/em>, Marijan Mikac, Zagreb 2016<\/p>\n

Autenti\u010dna sjedo\u010danstva iz prve ruke o djelovanju Dr\u017eavnog slikopisnog zavoda \u02ddHrvatski slikopis\u02dd i uop\u0107e o \u02ddNDH-a\u0161koj kinematografiji\u02dd, vrlo propulzivnoj i sveobuhvatnoj, iz pera njezinog upravitelja i spiritus movensa knji\u017eevnika, novinara i filma\u0161a Marijana Mikca.<\/p>\n

https:\/\/library.foi.hr\/m3\/kd1.php?B=20&sqlx=84226&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=NEZAVISNA%20DR%9EAVA%20HRVATSKA<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.superknjizara.hr\/?page=knjiga&id_knjiga=125282<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

4\/ Kino Hrvatska<\/strong><\/em>, Marijan Krivak, Zagreb 2015<\/p>\n

Kino Hrvatska je najnovija knjiga kriti\u010dara i filozofa Marijana Krivaka, koja donosi izbor  iz Krivakovih filmskih kritika koje je autor pisao jo\u0161 od Arkzina sve do danas i ujedno je sjajan prikaz razvoja doma\u0107e kinematografije od osamostaljenja. Izme\u0111u ostalog u knjizu se govori kako se razvijala hrvatska dr\u017eavotvornost od 90-ih naovamo, na koji se na\u010din to mo\u017ee prepoznati u hrvatskim filmovima, te kako se u kinu i filmovima umjetni\u010dki ocrtava sadr\u017eaj svih najva\u017enijih zbivanja u Hrvatskoj od osamostaljenja do posljednjih nekoliko godina, kad je hrvatski film svojim kvalitativnim dosezima \u2013 posebice u zadnjoj 'petoljetki’ \u2013 nadma\u0161io svoje rivale u regiji. (Hrvatski audiovizualni centar)<\/p>\n

http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/kino-hrvatska\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/www.havc.hr\/infocentar\/novosti\/tribina-knjizevni-petak-o-knjizi-kino-hrvatska-i-suvremenom-hrvatskom-filmu<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

5\/ Modernizam u hrvatskom igranom filmu<\/strong><\/em>, Tomislav \u0160aki\u0107, Zagreb 2016<\/p>\n

Va\u017ean doprinos razumijevanju klju\u010dnih modaliteta stilske povijesti hrvatskog igranog filma, ova knjiga posebnu pozornost posve\u0107uje tipolo\u0161ko-stilskim diferencijacijama sa stajali\u0161ta najsuvremenijih svjetskih i doma\u0107ih razmatranja povijesnih poetika, pri \u010demu se u obzir uzimaju i ranija tuma\u010denja hrvatskoga filmskog korpusa. Posebno je va\u017ean i originalan doprinos u kriti\u010dkoj primjeni op\u0107ih tipologija stilova i stilskih diferencijacija na reprezentativni korpus hrvatskog filma iz udarnog razdoblja modernizma 1960-ih i 70-ih, uz izvorne analiti\u010dke prinose, uo\u010davanje stilskih aspekata autorskih opusa i pojedinih filmova koji bi bez tog tipolo\u0161kog pristupa ostali nezapa\u017eeni. To se provodi interpretativno pronicljivo, osjetljivo i skrupulozno, vode\u0107i ra\u010duna o individualnosti djela i prigodno odlu\u010duju\u0107em kontekstu. Tip prou\u010davanja kakav nudi ova knjiga zapravo je vrlo rijedak u doma\u0107em kontekstu povjesni\u010darskih studija, u kojem je disciplina kulturne povijesti gotovo posve zanemarena, pa je ova knjiga klju\u010dan doprinos kulturnoj povijesti filma, ali i Hrvatske. (Hrvoje Turkovi\u0107)<\/p>\n

Rije\u010d je o tematski i metodolo\u0161ki inovativnom djelu, oslonjenom na recentnu relevantnu literaturu, kao i na \u010desto zanemarene starije izvore klju\u010dne za razumijevanje teme. Posebna je vrijednost knjige precizna i sveobuhvatna obrada korpusa filmova hrvatske kinematografije 1960-ih, kao i jugoslavenske i europske kinematografije istog razdoblja. Na djelu je o\u010dito dobro poznavanje filmskih i drugih umjetni\u010dkih fenomena, \u0161to iznesenim tezama jam\u010di \u0161iroku primjenjivost u prou\u010davanju drugih europskih socijalisti\u010dkih kinematografija, kao i srodnih kinematografskih pojava. (Tomislav Brlek)<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.disput.hr\/katalog-knjiga\/cetvrti-zid\/modernizam-u-hrvatskom-igranom-filmu\/<\/span><\/a><\/p>\n

http:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/11290\/modernizam-u-hrvatskom-igranom-filmu-nacrt-tipologije<\/span><\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

6\/ Hrvatski simboli\u010dki identitet. Zna\u010denja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih<\/strong> gra\u0111ana<\/em>, Tijana Trako Poljak, Zagreb 2016.<\/p>\n

\u201eZbog svoje metodolo\u0161ke i teorijske fundiranosti, djelo je va\u017ean putokaz budu\u0107im, sli\u010dnim istra\u017eivanjima, a ujedno je i kvalitetna poveznica dviju struka (sociologije i historiografije) koje se, svaka na svoj na\u010din, bave ovom problematikom. Djelo \u0107e zasigurno privu\u0107i pa\u017enju stru\u010dne i \u0161ire javnosti, jer otvara niz novih pogleda na konstruiranje hrvatskog nacionalnog identiteta.\u201c<\/span><\/p>\n

prof. dr. sc. Neven Budak<\/span><\/p>\n

\u201eNalazi istra\u017eivanja upu\u0107uju na djelo iznimno iscrpnog opisa simbola i njihovu zna\u010denjsku slojevitost, pri \u010demu glavna teorijska upori\u0161ta nalazi u a\u017eurnoj svjetskoj sociologijskoj i srodnoj literaturi (politologijskoj, historiografskoj, etnografskoj…). Smjestiti toliko razli\u010ditih vrsta simbola, od povijesnih li\u010dnosti do stila ekonomske politike u jedinstvenu (nacionalnu) simboli\u010dku cjelinu nije lak posao, osobito s obzirom na razli\u010dite kontekste u kojima su ti simboli nastali ili jo\u0161 uvijek nastaju. (\u2026) Radi se o znanstveno vrijednom i inovativnom sociolo\u0161kom djelu, \u010dija tema zbog svoje zanimljivosti i aktualnosti nadilazi granice sociologije i interes(e) \u010disto stru\u010dne javnosti. <\/span><\/p>\n

prof. dr. Vjeran Katunari\u0107<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.tim-press.hr\/hrvatski-simbolicki-identitet-tijana-trako-poljak<\/a> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

7\/ Vile s U\u010dke. \u017danr, kontekst izvedba i nadnaravna bi\u0107a<\/strong> predaja<\/em>, Evelina Rudan, Zagreb 2016.<\/p>\n

Knjiga je iznimno uspjela folkloristi\u010dka, filolo\u0161ka, antropolo\u0161ka i kulturnopovijesna studija o usmenim predajama danas. (\u2026) U hrvatskoj znanstvenoj folkloristi\u010dkoj produkciji iznimno su rijetke knjige koje nude utemeljenu teorijsku argumentaciju koja po\u010diva na dosezima svjetske folkloristike, respektiraju\u0107i i sva relevantna povijesna (doma\u0107a) istra\u017eivanja struke. Knjiga je sjajan primjer kako terenski istra\u017eiva\u010d (\u2026) kad je opskrbljen teorijskim znanjima i otvoren novim upisivanjima zna\u010denja i tuma\u010denja \u201estarih\u201c predaja, mo\u017ee napraviti svje\u017e, pitak, a znanstveno besprijekoran rad. (\u2026) Bez takva dubinskoga istra\u017eivanja nemogu\u0107e je razumjeti dana\u0161nje usmenopripovijeda\u010dke \u017eanrove, ali i kulturu pripovijedanja i slu\u0161anja, manje ili vi\u0161e prikrivene mitske svjetove i vjerovanja, sve ono \u0161to pripada (ne samo) tradicijskoj kulturi. (prof. dr. sc. Ljiljana Marks) <\/span><\/p>\n

http:\/\/www.hsn.hr\/biblioteke\/7\/<\/a> <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

8\/ Kulturna antropologi\u00e2 : slovo, obred, obi\u010d<\/strong><\/em>aj<\/strong><\/em>. T. 2, Nikolaj Papu\u010diev, Sofi\u00e2 2016 (zdj. ok\u0142adki, odno\u015bnik z tytu\u0142u)<\/p>\n

Biblioteka posiada w swoich zbiorach r\u00f3wnie\u017c tom<\/span> 1 \u2013 Kulturna antropologi\u00e2: Istori\u00e2 na ideite<\/strong>, Nikolaj Papu\u010diev, Sofi\u00e2 2014 (zdj. ok\u0142adki, odno\u015bnik z tytu\u0142u)<\/p>\n

 <\/p>\n

9\/ Ba\u0142kany Zachodnie w systemie bezpiecze\u0144stwa euroatlantyckiego<\/strong>, red. Albin G\u0142owacki, S\u0142awomir Lucjan Szczesio, \u0141\u00f3d\u017a 2015<\/p>\n

W kolejnym tomie z serii \u201eBa\u0142kany XX\/XXI\u201d zaprezentowano studia i szkice z zakresu spraw politycznych, spo\u0142ecznych, gospodarczych oraz wojskowych, a tak\u017ce dyplomatycznych i wywiadowczych, dotycz\u0105ce pa\u0144stw Ba\u0142kan\u00f3w Zachodnich. Autorzy dziel\u0105 si\u0119 refleksjami m. in. o tym, jakie wyzwania stoj\u0105 jeszcze przed tym regionem, jakie zagro\u017cenia mo\u017ce spowodowa\u0107 dla Europy i \u015bwiata ewentualna destabilizacja wewn\u0119trzna w tamtych krajach, a tak\u017ce jak destrukcyjn\u0105 si\u0142\u0105 sta\u0142 si\u0119 (nie tylko tam) radykalny islam. Zwracaj\u0105 uwag\u0119 na to, jak wa\u017cn\u0105 rol\u0119 mog\u0105 odgrywa\u0107. Ba\u0142kany Zachodnie w mi\u0119dzynarodowym systemie bezpiecze\u0144stwa. Stawiaj\u0105 r\u00f3wnie\u017c pytania o to, co sprawia, \u017ce proces zmian na Ba\u0142kanach Zachodnich przebiega do\u015b\u0107 wolno \u2013 czy \u017ar\u00f3d\u0142o tego stanu rzeczy tkwi tylko w sprawach wewn\u0119trznych, czy jest to problem szerszy, dotycz\u0105cy tak\u017ce reakcji spo\u0142eczno\u015bci mi\u0119dzynarodowej. Dlaczego mocarstwa nie mog\u0105 porozumie\u0107 si\u0119 co do tego, jak i po co wspiera\u0107 te kraje? Dlaczego organizacje mi\u0119dzynarodowe nie s\u0105 w stanie zapewni\u0107 tam pokojowej stabilizacji? Czy mo\u017cliwe s\u0105 kolejne, gro\u017ane dla \u0142adu europejskiego i pokoju \u015bwiatowego konflikty zbrojne w tym zapalnym regionie? Rozwa\u017cania nad tymi wa\u017cnymi kwestiami mog\u0105 zainteresowa\u0107 nie tylko historyk\u00f3w, politolog\u00f3w, prawnik\u00f3w, dziennikarzy, ale tak\u017ce polityk\u00f3w i osoby, kt\u00f3rym obszar ba\u0142ka\u0144ski jest \u2013 z r\u00f3\u017cnych powod\u00f3w \u2013 szczeg\u00f3lnie bliski.<\/p>\n

Spis tre\u015bci znajduje si\u0119 na stronie Centrum Naukowo-Badawczego U\u0141 \u201eBa\u0142kany na prze\u0142omie XX\/XXI w.\u201d: http:\/\/centrumbalkany.uni.lodz.pl\/archives\/677<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

10\/ Dowcip trwaj\u0105cy dwa i p\u00f3\u0142 roku Obraz Nagiej Wyspy w serbskim dyskursie literackim i historycznym ko\u0144ca XX i pocz\u0105tku XXI wieku<\/strong><\/em>, Katarzyna Taczy\u0144ska, Vol. 5, Warszawa 2016<\/p>\n

Informacja na temat ksi\u0105\u017cki znajduje si\u0119 na oficjalnej stronie The Polish Commission of Balkan Culture and History (hiperlink – http:\/\/polbalkanology.al.uw.edu.pl\/published-works\/<\/a>).  <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

1\/ Politikom po kulturi, Hrvoje Turkovi\u0107, Zagreb 2016 „Politikom po kulturi” je zbirka napisa \u0161to su objavljivani u novinama, revijama […]<\/p>\n","protected":false},"author":760,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"ngg_post_thumbnail":0,"_expiration-date-status":"saved","_expiration-date":0,"_expiration-date-type":"","_expiration-date-categories":[],"_expiration-date-options":[],"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[20],"tags":[41,32,35],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/742"}],"collection":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/760"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=742"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":757,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/742\/revisions\/757"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/slawistyka.uw.edu.pl\/pl\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}