1/ Politikom po kulturi, Hrvoje Turković, Zagreb 2016
„Politikom po kulturi” je zbirka napisa što su objavljivani u novinama, revijama i časopisima tijekom tridesetak godina, od konca šezdesetih, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, te u prvom desetljeću samostalne, tranzicijske Hrvatske.
Posrijedi su napisi polemičke motivacije i naravi kojima se neprestance bori protiv intervencija političara u film, i, općenito, u kulturne stvari, političara koji od prilike do prilike smatraju posve legitimnim arbitrirati u stvarima kulture. No, tekstovi su pisani i protiv ponašanja ponekih kulturnjaka (kritičara, novinara, kolega kulturnjaka i umjetnika) koji prihvaćaju logiku političke intervencije na štetu svoje djelatnosti.
Tekstovi su uvijek pokušavali razrađenom argumentacijom delegitimizirati političarsku logiku u kulturi, upozoriti na njezine pogubne posljedice, a i razobličiti koristoljubivo pristajanje kuturnjaka uz tu logiku. (iz Predgovora)
http://www.mvinfo.hr/knjiga/11217/politikom-po-kulturi-polemike-1968-2002
2/ Nacionalizacija prošlosti, Božidar Jezernik, Zagreb 2014
Narode – podsjeća nas u ovoj knjizi Božidar Jezernik – nije stvorila priroda niti su oni božje djelo. Napravila ih je historija. Kako ona to radi, ovdje je objašnjeno na primjeru Slovenaca, jednog od naroda u Austro-Ugarskome Carstvu koji su se probudili u 19. stoljeću. U prvom planu je postupak nacionalizacije prošlosti: materijal se uzima iz „kamenoloma” minulih vremena i od njega nacionalistička naracija kleše lik „našega” naroda, kao navodno originalnog, autohtonog i jednokrvnog organizma. Opisujući nacionalizaciju slavenske prošlosti, Jezernik i ovaj put – kao i u prethodnim svojim knjigama – iznosi i analizira obilje dosad neistražene građe, često vrlo slikovite, apartne, groteskne – što i ovu njegovu knjigu čini ne samo dobro potkrijepljenom studijom nego i iznimno zanimljivom lektirom. Iako je ovdje prije svega riječ o nacionalizaciji prošlosti slovenskoga naroda, ova knjiga pridružuje se najboljim djelima o nacionalizmu, koja se moraju čitati da bi se bolje razumjelo što je on, ma gdje bio.
(Ivan Čolović, Riječ unaprijed)
http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100502
3/ Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Marijan Mikac, Zagreb 2016
Autentična sjedočanstva iz prve ruke o djelovanju Državnog slikopisnog zavoda ˝Hrvatski slikopis˝ i uopće o ˝NDH-aškoj kinematografiji˝, vrlo propulzivnoj i sveobuhvatnoj, iz pera njezinog upravitelja i spiritus movensa književnika, novinara i filmaša Marijana Mikca.
http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=125282
4/ Kino Hrvatska, Marijan Krivak, Zagreb 2015
Kino Hrvatska je najnovija knjiga kritičara i filozofa Marijana Krivaka, koja donosi izbor iz Krivakovih filmskih kritika koje je autor pisao još od Arkzina sve do danas i ujedno je sjajan prikaz razvoja domaće kinematografije od osamostaljenja. Između ostalog u knjizu se govori kako se razvijala hrvatska državotvornost od 90-ih naovamo, na koji se način to može prepoznati u hrvatskim filmovima, te kako se u kinu i filmovima umjetnički ocrtava sadržaj svih najvažnijih zbivanja u Hrvatskoj od osamostaljenja do posljednjih nekoliko godina, kad je hrvatski film svojim kvalitativnim dosezima – posebice u zadnjoj 'petoljetki’ – nadmašio svoje rivale u regiji. (Hrvatski audiovizualni centar)
http://durieux.hr/wordpress/knjige/esejistika-publicistika/kino-hrvatska/
5/ Modernizam u hrvatskom igranom filmu, Tomislav Šakić, Zagreb 2016
Važan doprinos razumijevanju ključnih modaliteta stilske povijesti hrvatskog igranog filma, ova knjiga posebnu pozornost posvećuje tipološko-stilskim diferencijacijama sa stajališta najsuvremenijih svjetskih i domaćih razmatranja povijesnih poetika, pri čemu se u obzir uzimaju i ranija tumačenja hrvatskoga filmskog korpusa. Posebno je važan i originalan doprinos u kritičkoj primjeni općih tipologija stilova i stilskih diferencijacija na reprezentativni korpus hrvatskog filma iz udarnog razdoblja modernizma 1960-ih i 70-ih, uz izvorne analitičke prinose, uočavanje stilskih aspekata autorskih opusa i pojedinih filmova koji bi bez tog tipološkog pristupa ostali nezapaženi. To se provodi interpretativno pronicljivo, osjetljivo i skrupulozno, vodeći računa o individualnosti djela i prigodno odlučujućem kontekstu. Tip proučavanja kakav nudi ova knjiga zapravo je vrlo rijedak u domaćem kontekstu povjesničarskih studija, u kojem je disciplina kulturne povijesti gotovo posve zanemarena, pa je ova knjiga ključan doprinos kulturnoj povijesti filma, ali i Hrvatske. (Hrvoje Turković)
Riječ je o tematski i metodološki inovativnom djelu, oslonjenom na recentnu relevantnu literaturu, kao i na često zanemarene starije izvore ključne za razumijevanje teme. Posebna je vrijednost knjige precizna i sveobuhvatna obrada korpusa filmova hrvatske kinematografije 1960-ih, kao i jugoslavenske i europske kinematografije istog razdoblja. Na djelu je očito dobro poznavanje filmskih i drugih umjetničkih fenomena, što iznesenim tezama jamči široku primjenjivost u proučavanju drugih europskih socijalističkih kinematografija, kao i srodnih kinematografskih pojava. (Tomislav Brlek)
http://www.disput.hr/katalog-knjiga/cetvrti-zid/modernizam-u-hrvatskom-igranom-filmu/
http://www.mvinfo.hr/knjiga/11290/modernizam-u-hrvatskom-igranom-filmu-nacrt-tipologije
6/ Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tijana Trako Poljak, Zagreb 2016.
„Zbog svoje metodološke i teorijske fundiranosti, djelo je važan putokaz budućim, sličnim istraživanjima, a ujedno je i kvalitetna poveznica dviju struka (sociologije i historiografije) koje se, svaka na svoj način, bave ovom problematikom. Djelo će zasigurno privući pažnju stručne i šire javnosti, jer otvara niz novih pogleda na konstruiranje hrvatskog nacionalnog identiteta.“
prof. dr. sc. Neven Budak
„Nalazi istraživanja upućuju na djelo iznimno iscrpnog opisa simbola i njihovu značenjsku slojevitost, pri čemu glavna teorijska uporišta nalazi u ažurnoj svjetskoj sociologijskoj i srodnoj literaturi (politologijskoj, historiografskoj, etnografskoj…). Smjestiti toliko različitih vrsta simbola, od povijesnih ličnosti do stila ekonomske politike u jedinstvenu (nacionalnu) simboličku cjelinu nije lak posao, osobito s obzirom na različite kontekste u kojima su ti simboli nastali ili još uvijek nastaju. (…) Radi se o znanstveno vrijednom i inovativnom sociološkom djelu, čija tema zbog svoje zanimljivosti i aktualnosti nadilazi granice sociologije i interes(e) čisto stručne javnosti.
prof. dr. Vjeran Katunarić
http://www.tim-press.hr/hrvatski-simbolicki-identitet-tijana-trako-poljak
7/ Vile s Učke. Žanr, kontekst izvedba i nadnaravna bića predaja, Evelina Rudan, Zagreb 2016.
Knjiga je iznimno uspjela folkloristička, filološka, antropološka i kulturnopovijesna studija o usmenim predajama danas. (…) U hrvatskoj znanstvenoj folklorističkoj produkciji iznimno su rijetke knjige koje nude utemeljenu teorijsku argumentaciju koja počiva na dosezima svjetske folkloristike, respektirajući i sva relevantna povijesna (domaća) istraživanja struke. Knjiga je sjajan primjer kako terenski istraživač (…) kad je opskrbljen teorijskim znanjima i otvoren novim upisivanjima značenja i tumačenja „starih“ predaja, može napraviti svjež, pitak, a znanstveno besprijekoran rad. (…) Bez takva dubinskoga istraživanja nemoguće je razumjeti današnje usmenopripovijedačke žanrove, ali i kulturu pripovijedanja i slušanja, manje ili više prikrivene mitske svjetove i vjerovanja, sve ono što pripada (ne samo) tradicijskoj kulturi. (prof. dr. sc. Ljiljana Marks)
http://www.hsn.hr/biblioteke/7/
8/ Kulturna antropologiâ : slovo, obred, običaj. T. 2, Nikolaj Papučiev, Sofiâ 2016 (zdj. okładki, odnośnik z tytułu)
Biblioteka posiada w swoich zbiorach również tom 1 – Kulturna antropologiâ: Istoriâ na ideite, Nikolaj Papučiev, Sofiâ 2014 (zdj. okładki, odnośnik z tytułu)
9/ Bałkany Zachodnie w systemie bezpieczeństwa euroatlantyckiego, red. Albin Głowacki, Sławomir Lucjan Szczesio, Łódź 2015
W kolejnym tomie z serii „Bałkany XX/XXI” zaprezentowano studia i szkice z zakresu spraw politycznych, społecznych, gospodarczych oraz wojskowych, a także dyplomatycznych i wywiadowczych, dotyczące państw Bałkanów Zachodnich. Autorzy dzielą się refleksjami m. in. o tym, jakie wyzwania stoją jeszcze przed tym regionem, jakie zagrożenia może spowodować dla Europy i świata ewentualna destabilizacja wewnętrzna w tamtych krajach, a także jak destrukcyjną siłą stał się (nie tylko tam) radykalny islam. Zwracają uwagę na to, jak ważną rolę mogą odgrywać. Bałkany Zachodnie w międzynarodowym systemie bezpieczeństwa. Stawiają również pytania o to, co sprawia, że proces zmian na Bałkanach Zachodnich przebiega dość wolno – czy źródło tego stanu rzeczy tkwi tylko w sprawach wewnętrznych, czy jest to problem szerszy, dotyczący także reakcji społeczności międzynarodowej. Dlaczego mocarstwa nie mogą porozumieć się co do tego, jak i po co wspierać te kraje? Dlaczego organizacje międzynarodowe nie są w stanie zapewnić tam pokojowej stabilizacji? Czy możliwe są kolejne, groźne dla ładu europejskiego i pokoju światowego konflikty zbrojne w tym zapalnym regionie? Rozważania nad tymi ważnymi kwestiami mogą zainteresować nie tylko historyków, politologów, prawników, dziennikarzy, ale także polityków i osoby, którym obszar bałkański jest – z różnych powodów – szczególnie bliski.
Spis treści znajduje się na stronie Centrum Naukowo-Badawczego UŁ „Bałkany na przełomie XX/XXI w.”: http://centrumbalkany.uni.lodz.pl/archives/677.
10/ Dowcip trwający dwa i pół roku Obraz Nagiej Wyspy w serbskim dyskursie literackim i historycznym końca XX i początku XXI wieku, Katarzyna Taczyńska, Vol. 5, Warszawa 2016
Informacja na temat książki znajduje się na oficjalnej stronie The Polish Commission of Balkan Culture and History (hiperlink – http://polbalkanology.al.uw.edu.pl/published-works/).