Renomirana muzikologinja Zdenka Weber gostuje na ISZIP-u, gdje će u ponedjeljak, 25. 11. 2019. u 11.30 (sala 11) održati predavanje pod imenom Nacionalni elementi u hrvatskoj glazbi.
Predavanje će biti održano na hrvatskom jeziku a dobrodošli su svi zainteresirani.
Nacionalni identitet i glazba
Premda povijest hrvatske glazbe seže u srednji vijek, poseban interes za narodnu glazbu počeo je u 19. stoljeću zahvaljujući kulturnim i političkim pokretima vezanima uz nacionalni preporod. Paralelno s tim, razvoj glazbenog obrazovanja pomogao je glazbenicima, posebno skladateljima i učiteljima, proučavati glazbene idiome iz različitih hrvatskih regija. 1921. osnovana je Muzička akademija Zagreb, što je dalo rani poticaj za skladanje. Pojedini skladatelji slijedili su velike europske majstore, a drugi su težili za skladanjem vlastite glazbe temeljene na narodnim elementima. Potonji su bili posebno aktivni između dva svijetka rata pa se to doba često naziva i Hrvatski glazbeni preporod. Na predavanju će se govoriti upravo o važnim takvim djelima u svim klasičnim formama – od glazbe za simfonijski orkestar do baleta i opere, odnosno o skladateljima koji su u glazbi tematizirali nacionalni identitet Hrvatske.
Moj život govori mnoge jezike – intervju
Više o gošći
Dr. sc. Zdenka Weber hrvatska je muzikologinja i diplomatkinja, rođena u Varaždinu 1950. Diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. 1985. godine obranila je doktorat na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. Od 1974. do 1994. radila je u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije u Zagrebu. Predavala je povijest glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Također je predavala na Visokoj glazbenoj školi Hanns Eisler u Berlinu i radila u Institutu za muzikološka istraživanja Preussischer Kulturbesitz u Berlinu, a od 1992.–97. je u Deutsche Oper Berlin radila u funkciji osobne referentice glavnoga glazbenog direktora maestra Rafaela Frühbecka de Burgosa. Od 1997.–2001. bila je prvo konzulica za kulturu u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Berlin a od 1999., kada su se veleposlanstva nakon ujedinjenja Njemačke preselila iz Bonna u Berlin, imala je zvanje prvog tajnika za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu. Od 2001. unaprijeđena je u funkciju savjetnice u Odjelu za kulturnu promidžbu Ministarstva vanjskih poslova RH u Zagrebu. Od 2010. kao ministar savjetnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, a od 2012. do 2016. godine na mandatu u Veleposlanstvu RH u Republici Austriji djelovala je u zvanju opunomoćene ministrice. 2016. godine je umirovljena ali i dalje aktivna u Hrvatskom diploamtskom klubu sa sjedišem u Zagrebu. Od 1972. kontinuirano se bavi glazbenom publicistikom a od 1974. objavljuje i znanstvene muzikološke radove u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja i to Odličja Reda hrvatskog pletera (1999.), Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2000.), a dobitnica je Broša Kraljice Luize Društva Otto von Bismarck u SR Njemačkoj (1999.) te proglašena Vitezom umjetnosti i književnosti Republike Francuske (2004.). U domovini je dobitnica Nagrade Grada Varaždina (2012.), Nagrade Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja i glazbenih pisaca (2013.), Nagrade Varaždinske županije (2014.), a u Republici Austriji primila je Zlatnu medalju Udruge Plamen mira (2012) i Odlikovanje Ministarstva obrane Republike Austrije (2018.). Kontinuirano već 47 godina objavljuje glazbeno-publicističke tekstoveve i znanstvene i stručne radove u Hrvatskoj i u inozemstvu i do sada je objavila oko 4000 tekstova.
Knjige:
Impresionizam u hrvatskoj glazbi, Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918.–1940., Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
U zagrljaju glazbe, 1972.–2012., Tiskara Varaždin–Matica hrvatska Varaždin, Varaždin, 2012.
Milka Trnina, monografija, urednica, Općina Križ, Križ, 2013.
Glazbe prije svega, Zaklada Hrvatsko slovo 2019.
Članci (izbor):
Rane klavirske skladbe Božidara Kunca, Zvuk, 1981., 4; Uloga radničke klase u razvoju glazbene kulture Varaždina, Zbornik JAZU, Varaždin, 1981.; Odjeci Širolina povjesničarskog i glazbeno–publicističkog djelovanja u tisku njegova vremena, Arti musices, 1985., 16/1, 2; The contemporary soundscape as an impetus for the musical creativity, IRASM, 1987., 2; Slika Dore Pejačević u publicistici i muzikologiji u Hrvatskoj, Dora Pejačević 1885.– 1923., Našice, 1987.; Kako obrazovati mladog skladatelja? Studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu — iskustva i dileme, Slovenski glasbeni dnevi, Ljubljana, 1988.; Dragan Plamenac: »Trois poèmes de Charles Baudelaire« usamljeni primjer iz hrvatske glazbe, Slovenski glasbeni dnevi, 1990.; Povijesno značenje »Varaždinskog skladateljskog kruga«, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin Varaždin, 1992.; La diffusion de la musique de Claude Debussy en Croatie, Cahiers Debussy, Paris, 1992.; Grenzgänger zwischen den Kulturen — Jean– Claude Eloy, Neue Zeitschrift für Musik, 1992.,11; Neki aspekti prijema glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Zbornik, urednice Sanja Majer–Bobetko, Zdenka Weber, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Francuski institut u Zagrebu, Zagreb, 1996.; Ein Königrech für ein Paar Hosen!«, Überlegungen zm Thema »weibliche Musikinterpreten«, Professionalismus in der Musik, Hrsg. Kaden Christian i Kalisch Volker, Verlag die blaue euele, Essen, 1999.; »Kraljevstvo za par hlača!«, Promišljanja na temu »ženski interpreti«, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012.; Postojano uvijek s hrvatskim narodom, Spomen knjiga HKD »Vladimir Fran Mažuranić«, Berlin, 2005.; Pola stoljeća glazbenih uspjeha tisuća mladih, 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.– 2009., HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin, 2009; Nikola Glassl, skladateljska postojanost u okrilju klasičnosti (Prilog za životopis), KOLO, 1–2, 2010.; Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stipčević, Hrvatska glazbena baština na Varaždinskim baroknim večerima, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin, Varaždin, 2010.; Membership in the amateur singing choir — it is not singing only, Congreso Cultura Europea, Barcelona, 2011., Članstvo u amaterskom pjevačkom zboru — to nije samo pjevanje, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012., Jedinstveni festival barokne glazbe u znaku Bečkih dječaka (Osvrt na 42. Varaždinske barokne večeri), KOLO, 5–6, 2012.; Hrvatska glazba uspješno pohodila austrijsku prijestolnicu (Osvrt na 8. Festival hrvatske glazbe u Beču), KOLO, 1–2, 2013.; Svjetska slava hrvatske primadone (O Milki Trnini — u povodu 150. obljetnice rođenja), KOLO, 3–4, 2013.; Zagrebački gitarski trio — tri desetljeća vjernosti, KOLO, 2, 2014.; Hrvatska kulturna promidžba kao jedan od preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu, Hrvatsko iseljeništvo i domovina, Razvojne perspektive, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014.; Beč u vrijeme Jana Krtitela Vanhala, HAZU, Zavod za znastveni rad Varaždin, Zagreb–Varaždin, 2014. i dr.